Uredba o EPPO-u i Direktiva PIF
Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („Uredba o EPPO-u“) utvrđuje se osnova za funkcioniranje Ureda europskog javnog tužitelja.
Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima („Direktiva PIF”) definirano je koja se kaznena djela smatraju kaznenim djelima koja štetno utječu na proračun EU-a.
Odnosi se na materijalnu nadležnost EPPO-a koja je određena člankom 22. Uredbe o EPPO-u. (Članak 22. Uredbe o EPPO-u odnosi se na niz kaznenih djela koja proizlaze iz prava EU-a, sadržanih u Direktivi PIF.)
Sve države članice sudionice jednako su obvezane Direktivom PIF. Direktivama se državama članicama prepušta koje oblike i metode svaka od njih koristi kako bi ih prenijele u nacionalno pravo. U slučaju EPPO-a to znači da ne postoji zajednički kazneni zakon Europske unije. Međutim, Direktivom PIF osigurava se usklađena nadležnost u državama članicama EPPO-a u pogledu kaznenih djela koja EPPO istražuje i kazneno progoni.
EPPO se u svojim istragama i kaznenim progonima oslanja na nacionalna kaznena djela kako su utvrđena u odgovarajućim kaznenim zakonima države članice delegiranog europskog tužitelja koji je određen kao odgovoran za vođenje istraga i kaznenog progona u određenom predmetu u ime EPPO-a. U okviru obavješćivanja u skladu s člankom 117. Uredbe o EPPO-u, države članice sudionice dostavile su popise s relevantnim nacionalnim kaznenim djelima.
Države članice EU-a koje sudjeluju u EPPO-u
Trenutačno u EPPO-u sudjeluju 22 države članice EU-a. Konceptom pojačane suradnje (članci 326. do 334. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) omogućuje se da se određeni broj država članica složi da će težiti zajedničkom cilju, osobito osnivanju EPPO-a (članak 86. stavak 1. podstavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije), čak i ako se druge države članice odluče suzdržati od sudjelovanja.
Tijekom pregovora o osnivanju EPPO-a 20 država članica potvrdilo je svoju želju za njegovim osnivanjem te su time postale države članice sudionice kada je 2017. donesena Uredba o EPPO-u.
Uz iznimku Danske, više država članica može se kasnije pridružiti pojačanoj suradnji za EPPO. Europska komisija mora potvrditi njihovo sudjelovanje.
To se do sada dogodilo u slučaju dviju dodatnih država članica:
- Odluka Komisije od 1. kolovoza 2018. o potvrdi sudjelovanja Nizozemske u Uredu europskog javnog tužitelja
- Odluka Komisije od 7. kolovoza 2018. o potvrdi sudjelovanja Malte u Uredu europskog javnog tužitelja.
Pravni instrumenti koje je usvojio kolegij EPPO-a
Uredbom o EPPO-u propisuju se dodatni pravni instrumenti kojima se razrađuje i usmjerava unutarnje donošenje odluka EPPO-a. Najvažniji od njih su:
- Unutarnji Poslovnik Ureda europskog javnog tužitelja, kako je izmijenjen u međuvremenu
- Odluka o stalnim vijećima, kako je izmijenjena u međuvremenu
- Odluka o funkcijama i postupcima stalnih vijeća, kako je izmijenjena u međuvremenu
- razne smjernice, npr. Operativne smjernice o istrazi, politici preuzimanja i upućivanju predmeta, Smjernice o pojednostavnjenim postupcima i o delegiranju ovlasti stalnih vijeća te Smjernice kolegija o primjeni članka 31. Uredbe o EPPO-u.
Suradnja s drugim partnerima EPPO-a
Kad je riječ o istragama i kaznenom progonu, EPPO surađuje s mnogim partnerima iz Europske unije (tijelima država članica sudionica i državama članicama koje nisu sudionice, institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije) i šire (tijela trećih zemalja, međunarodne organizacije).
U okviru obavješćivanja prema članku 117. Uredbe o EPPO-u, države članice sudionice imenovale su svoja tijela koja su u kontaktu s EPPO-om.
Kako bi se olakšala suradnja, EPPO je sklopio niz radnih dogovora s tijelima država članica sudionica i država članica koje nisu sudionice, kao i s partnerima na razini Europske unije, npr. Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), Eurojustom, Europolom, Europskim revizorskim sudom i Grupom Europske investicijske banke.
Također, temeljni akti za glavne partnere izmijenjeni su kako bi se uzeo u obzir njihov odnos s EPPO-om: Uredba o Eurojustu, Uredba o OLAF-u i Uredba o Europolu.
Zaštita podataka i javni pristup dokumentima
Pročitajte pravni okvir za zaštitu podataka u EPPO-u.
EPPO vodi javni registar dokumenata EPPO-a, koji se može upotrebljavati za pretraživanje prethodno navedenih i drugih pravnih dokumenata EPPO-a.