Skoči na glavni sadržaj
The independent public prosecution office of the EU
Report a crime

Kontekst

Osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) trajalo je gotovo 25 godina. Neki ključni datumi:

1995.

Tijekom sastanka predsjednika Europskih udruženja kaznenog prava na Sveučilištu u Urbinu (Italija) 1995. pokrenuta je ideja o europskom pravnom prostoru za zaštitu financijskih interesa Europskih zajednica. Skupina stručnjaka, pod vodstvom profesorice emerite Mireille Delmas-Marty, zadužena je za razvoj vodećih načela u vezi s kaznenopravnom zaštitom financijskih interesa EU-a u okviru jedinstvenoga europskog pravnog prostora.

1997.

Stručna skupina podnosi izvješće pod nazivom „Corpus Juris: Uvođenje kaznenih odredbi u svrhu financijskih interesa Europske unije“. U dokumentu Corpus Juris zadržava se tradicionalna razlika između kaznenog prava i kaznenog postupka. Dok je prvih 17 članaka posvećeno pitanjima kaznenog materijalnog prava, članci od 18. do 35. sadržavaju načela i pravila kaznenog postupka, uključujući prijedlog o osnivanju uloge europskog javnog tužitelja. Corpus Juris trebao bi se primjenjivati na cijelom državnom području država članica EU-a. Međutim, Corpus Juris uključuje i klauzulu o supsidijarnosti gdje se nacionalno pravo primjenjuje u slučaju nedostatka u Corpusu. Bavi se postupkom prije suđenja, pri čemu je suđenje prepušteno nacionalnom pravosuđu, dok je europski javni tužitelj prisutan tijekom faze suđenja kako bi se osigurao kontinuitet postupka i jednako postupanje prema onima kojima se sudi, unatoč razlikama među nacionalnim sustavima.

2000. – 2003.

Provedena su dva važna naknadna ispitivanja:

2000.: Corpus Juris 2000. (Firentinski prijedlog) nastavak je projekta iz 1997. s ciljem analize izvedivosti Corpusa Jurisa u odnosu na zakonodavstvo država članica. U revidiranoj verziji zadržava se izvorna struktura od 35 članaka.

2003.: Akademija europskog prava (ERA) koordinator je studije Kaznene i upravne sankcije, nagodba, zviždači i Corpus Juris u zemljama kandidatkinjama s profesoricom Christine Van den Wyngaert kao znanstvenom koordinatoricom. U studiji se razmatra mogući prihvat Corpusa Jurisa u pravnim sustavima zemalja kandidatkinja iz srednje i istočne Europe.

2001. – 2007.

U prosincu 2001. godine Europska komisija objavila je Zelenu knjigu o kaznenopravnoj zaštiti financijskih interesa Zajednice i osnivanju europskog tužitelja. Važan je to korak u osnivanju onoga što će postati EPPO. Zelenom knjigom traže se praktična rješenja za provedbu ambicioznog i inovativnog projekta europskog javnog tužitelja. Komisija napominje da su autori Corpusa Jurisa predložili visoku razinu usklađenosti kaznenog materijalnog prava, ali smatra da takvo usklađivanje mora biti proporcionalno specifičnom cilju kaznenopravne zaštite financijskih interesa Zajednice. Rasprava je ograničena na minimalni zahtjev da europski javni tužitelj može učinkovito djelovati.

Corpus Juris, a posebno kasnije formiranje EPPO-a, traje dugi niz godina te o njemu često raspravljaju u Europskom parlamentu, kao i u nacionalnim parlamentima te vladini dužnosnici i akademici u državama članicama. Izaziva veliko zanimanje među akademicima u Latinskoj Americi i Kini, a služi kao model za reviziju kaznenih zakona u zemljama srednje i istočne Europe prije njihova pristupanja Europskoj uniji.

2007. – 2013.

Ugovorom iz Lisabona utvrđena je dugo iščekivana pravna osnova za osnivanje EPPO-a. U skladu s člankom 86. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (koji je predstavljen u Ugovoru iz Lisabona) Vijeće može, jednoglasnom odlukom uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, osnovati Ured europskog javnog tužitelja od Eurojusta. Također se omogućuje da najmanje devet država članica zatraži odluku Vijeća i osnuje EPPO putem pojačane suradnje.

U godinama nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, Komisija provodi pripremne radnje, uključujući radionice za stručnjake, savjetovanja s dionicima i naručivanje daljnjih znanstvenih studija.

2013.

U srpnju 2013. Komisija predstavlja svoj prijedlog uredbe. Njome se želi osnovati Ured europskog javnog tužitelja i utvrditi njegove nadležnosti i postupke. EPPO je zamišljen kao neovisno tijelo Europske unije nadležno za vođenje, koordinaciju i nadzor kaznenih istraga te za kazneni progon osumnjičenika na nacionalnim sudovima u skladu sa zajedničkom politikom kaznenog progona. Kad je riječ o definiciji kaznenih djela koja štetno utječu na financijske interese Europske unije, u prijedlogu uredbe o osnivanju EPPO-a upućuje se na rješenja iz predložene direktive PIF.

2017.

Vijeće je u listopadu 2017. donijelo Uredbu „o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja“. Ovom se Uredbom utvrđuje mandat EPPO-a te se ona objavljuje u Službenom listu Europske unije 31. listopada 2017.

Taj je datum važan zbog sljedećeg sažetka (članak 120.): EPPO preuzima istražne zadaće i zadaće kaznenog progona koje su mu dodijeljene ovom Uredbom na datum koji će Komisija utvrditi svojom odlukom na prijedlog glavnog europskog tužitelja nakon osnivanja EPPO-a. Odluka Komisije objavljuje se u Službenom listu Europske unije. Datum koji Komisija treba utvrditi ne može biti raniji od tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

To znači da EPPO može započeti s operativnom fazom najranije 20. studenoga 2020. Europska komisija na temelju prijedloga glavnog europskog tužitelja odlučuje o datumu.

2019. do danas

2019.: Vijeće 14 listopada 2019. imenuje Lauru Kövesi prvom europskom glavnom tužiteljicom. Europski parlament potvrđuje njezino imenovanje nekoliko dana kasnije.

2020.: Vijeće 27. srpnja 2020. imenuje 22 europska tužitelja, po jednog za svaku državu članicu sudionicu. Europski tužitelji i glavni europski tužitelj 28. rujna 2020. daju svečanu prisegu pred Sudom Europske unije.

2021.: EPPO počinje s radom 1. lipnja 2021., nakon što je Europska komisija službeno potvrdila datum početka rada 26. svibnja 2021.

2022.: EPPO objavljuje svoje prvo godišnje izvješće.

 

 

Napomene

Tekst preuzet iz: